Datum objave:

Andrej Plenković: Nacionalni plan oporavka i otpornosti treba pomoći da čim prije prebrodimo krizu

Pročitajte i ovo

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je danas u Hrvatskom saboru Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. Kazao je da će Hrvatska u narednih sedam godina na raspolaganju imati 30 milijardi eura odnosno 227 milijardi kuna. “Plan oporavka i otpornosti treba nam pomoći da čim prije prebrodimo krizu. Cilj je sredstva iskoristiti za zamah razvoju Hrvatske, ubrzanje tehnološke modernizacije gospodarstva i bolje korištenje prirodnih resursa. Želimo izazove pretočiti u prilike“, poručio je premijer.

Govor predsjednika Vlade, nakon uvodnih pozdrava, donosimo u cijelosti

“Dopustite da odmah na početku odgovorim na vaš upit zašto je pred vama dokument od 80 strana, a ne dokument od 700 stranica.

Kao što znate, Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji će biti fuzioniran s Nacionalnim programom reformi je u svojoj naravi akt kojeg usvaja Vlada Republike Hrvatske, a ne Hrvatski sabor.  

Ja sam u nekoliko navrata kada sam bio pred vama tijekom ovoga mandata rekao da ćemo mi prije nego što Vlada usvoji taj dokument o njemu održati raspravu u Hrvatskom saboru. I upravo zbog toga smo 1. travnja, ne kao šala, nego važna informacija za zastupnice i zastupnike uputili u Hrvatski sabor ovaj dokument od 80 strana koji u svojoj naravi pokriva sve što je bitno, sve što je relevantno u velikom dokumentu od 700 strana. Papir stvarno postoji, za ove koji misle da ga krijemo kao zmija noge.

Zašto smo uputili ovakav dokument koji u strukturi nije mali? Kad se nešto zove sažetak i ima 80 strana, možda po nekoj metodologiji to zvuči loše, ali našli smo to kao najprimjereniju riječ, budući da je ovaj veliki dokument prepun podataka o pojedinim ulaganjima i reformama koje se spominju u Nacionalnom planu. Dakle, to je prvo.

Zbog toga što se uvijek tijekom travnja ne samo omogućuje resorima da dopunjuju dokument, da osluškujemo vaše sugestije i da nastavimo intenzivne konzultacije koje mjesecima traju sa službama Europske komisije. Jednako kao što radi hrvatska Vlada, rade i druge vlade. Željeli smo imati ovu javnu raspravu. Vi, siguran sam, koji ste se dobro pripremili za ovu raspravu mogli ste vidjeti na web stranici Komisije od 27 država članica, svega 15 ima napravljenu web stranicu o ovom planu, 12 uopće nema nikakvu informaciju.

Koliko je zemalja prije nas održalo parlamentarnu raspravu o nacrtu akta njihovih vlada kojeg nisu usvojili nego ga još uvijek dovršavaju? Nisam siguran da ih ima puno. Zbrojili smo dvije, tri u ovom trenutku, ali nemamo pouzdane podatke.  Komparativno gledano, nije ovo tako loše niti je ovo bez velikog poštovanja prema Hrvatskom saboru i saborskim zastupnicima.

I treća stvar koju bih htio još naglasiti je tema privatno, tema javno i kome taj novac ide. Dakle, ovo nije novac iz helikoptera, ovo nije novac koji će Vlada pustiti kroz neki bojler i dati ga svim privatnim kompanijama koje ga u ovom trenutku nakon ove krize trebaju. Što ja razumijem da ga trebaju, ali to nije to. To nije svrha i namjera instrumenta koji se zove oporavak i otpornost.

Evo toliko za uvod. A sada bih želio predstaviti malo detaljnije.  

Mi smo se s pandemijom koronavirusa kao zdravstvenom ugrozom bez presedana u zadnjih sto godina suočili kao i čitav svijet. U svijetu je do sada umrlo 3 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj preko 6.400 naših sugrađana. To je za cijelo društvo, a posebno za obitelji onih koji su preminuli nenadoknadiv gubitak i poziva nas sve na visoki stupanj odgovornosti.

Prije nešto više od godinu dana nitko nije mogao niti slutiti u kojoj mjeri i kojom brzinom će nam se život promijeniti. Ova je epidemija diljem svijeta izazvala gospodarsku krizu neviđenih razmjera još od Drugog svjetskog rata.

U tim okolnostima intervencija države je bila nužna radi zaštite zdravlja i života, a instrumenti socijalne države pokazali su se nezamjenjivima u spašavanju gospodarstva, radnih mjesta i osiguranju naknada onima koje je ova kriza najteže pogodila.

U tu svrhu osigurali smo naknade brojnim radnicima, onima koji bi vjerojatno kod svojih poslodavaca ostali bez posla, bez egzistencije. Njih je do sada prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje oko 685.000. Poslodavaca je oko 120.000. Omogućili smo im novac za plaće i novac za likvidnost.

Cilj nam je očuvati radna mjesta i podići zaposlenost

Ujedno smo, kao što ste vidjeli ovih dana, donijeli i odluku o COVID-dodatku za umirovljenike. Ne kao predizborni potez nego kao izraz društvene solidarnosti onima koji su najranjiviji u hrvatskom društvu.  I to 860.000 umirovljenika za koje ćemo izdvajati 600 milijuna kuna.

Otpisom poreza i doprinosa, država se odrekla do sada 13 milijardi kuna prihoda, a usto su izravni proračunski izdaci za financiranje kriznih mjera dosegli 19 milijardi kuna, od toga 10 milijardi kuna za očuvanje radnih mjesta, a dvije milijarde kuna za dodatne troškove u zdravstvu.

Ukupno je korona-kriza do sada Hrvatsku koštala 32 milijarde kuna, što je na razini 8,7% BDP‑a.

Nažalost, pandemija nije bila jedina nedaća. Ukupne štete dva razorna potresa su procijenjene na 129 milijardi kuna, to je 82% ovogodišnjeg državnog proračuna.

Sve to je ogroman izazov za hrvatsko gospodarstvo i naše građane. I ono što je ključno danas kada postoji cjepivo da se možemo nadati da ćemo u sljedećim mjesecima obuzdati epidemiju, ući u fazu gospodarskog oporavka, obnove od potresa i jačanja otpornosti na buduće krize.

U prilog tome govore i prognoze Europske komisije koje predviđaju rast od 5,7%, gdje bismo uz Francusku i Španjolsku trebali imati najveći rast u ovoj godini.

To nije slučajno jer je to izravna posljedica ranije spomenutih mjera očuvanja gospodarske aktivnosti, ubrzanog korištenja europskih fondova i mjera koje su ublažile posljedice krize.

Cilj nam je očuvati radna mjesta, podići zaposlenost, podržati naša poduzeća i osnažiti njihovu konkurentnost.

Kao članica Unije imamo povijesnu priliku s ovim europskim sredstvima za koja smo se snažno zalagali pred kraj prvog mandata naše Vlade. U narednih sedam godina na raspolaganju, kada zbrojimo i Višegodišnji financijski okvir i EU iduće generacije i još 5 milijardi eura koje treba potrošiti i
apsorbirati iz ovog prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira, ukupna ulaganja će biti 30 milijardi eura u ovom desetljeću. To je 227 milijardi kuna i više što je na ovaj način Hrvatskoj ikada bilo na raspolaganju.

  • 5,5 milijardi eura iz prethodne financijske perspektive
  • 9 milijardi eura iz svih europskih fondova regionalne politike za naredno razdoblje
  • 4,2 milijarde eura za poljoprivrednu politiku
  • 182 milijuna eura za ruralni razvoj
  • 270 milijuna eura za ribarstvenu politiku
  • 250 milijuna eura za unutarnju sigurnost, azil i migracije
  • 96 milijuna eura iz Fonda za pravednu tranziciju
  • 717 milijuna eura iz Europskog fonda solidarnosti, plus izgledno još 300 milijuna eura za Banovinu

I ovih 9,9 milijardi eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost

Ovih 9,9 milijardi eura, čak 6,3 milijardi eura su bespovratna sredstva, je preko 12% hrvatskog BDP-a iz 2020. godine. Tako visoku razinu nema nijedna druga država članica Europske unije. Prosjek tih sredstava iznosi 3,7% BDP-a.

Ako promatramo ovaj iznos po stanovniku, imamo dvostruko više od prosjeka Europske unije. Jedino je Grčka po tom pokazatelju ispred Hrvatske. Mi imamo 1.500 eura po stanovniku.

Kao što znate, ovaj dokument koji je pred vama odnosi se na 6,3 milijardi eura bespovratnih sredstava. Do kraja 2023. godine možemo tražiti dodatnih sredstva, do iznosa od 3,6 milijardi eura. Svi to rade uglavnom u trokoraku. Bespovratna sredstva, EU iduće generacije, Višegodišnji financijski okvir i eventualni zajmovi do 2023.

Ne povratak na staro, već nova prilika za Hrvatsku

Plan oporavka i otpornosti treba nam pomoći da čim prije prebrodimo krizu. Naš je cilj iskoristiti ova sredstva za zamah razvoju Hrvatske, ubrzanje tehnološke modernizacije gospodarstva, preusmjeravajući ga prema onim granama koje će osigurati veću konkurentnost i bolje korištenje prirodnih resursa. 

Želimo izazove pretočiti u prilike. Sve naše razvojne potrebe i izazove prepoznali smo u nekoliko strateških dokumenata koji su svi povezani s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. I Program Vlade za četverogodišnje razdoblje, i Nacionalni program reformi, i Specifične preporuke Europske komisije za Hrvatsku, koje smo pratili sve ove godine, kao i Mjere za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu II, koji nas vodi do članstva u eurozoni.

Naravno, najširi akt je Nacionalna razvojna strategija, koju je prije nekoliko mjeseci usvojio Hrvatski sabor.

Pod gospodarskim oporavkom mi ponajprije mislimo na usmjeravanje investicija na one sektore koji kratkoročno i srednjoročno jamče ubrzan gospodarski rast i očuvanje radnih mjesta.

Pod jačanjem otpornosti razumijevamo reforme koje će državne institucije dugoročno učiniti učinkovitim, racionalnim i prilagođenim potrebama gospodarstva.

Izazovi pred nama i ciljevi NPOO-a

Koje su komponentne Nacionalnog programa oporavka i otpornosti? Mi smo radeći na ovom dokumentu od sredine kolovoza odlučili da se on koncipira na bazi pet temeljnih komponenti:

  1. Gospodarstvo
  2. Javna uprava, pravosuđe i državna imovina
  3. Obrazovanje, znanost i istraživanje
  4. Tržište rada i socijalna zaštita
  5. Zdravstvo

Tome smo dodali i Obnovu zgrada, kao posebnu inicijativu jer smo smatrali da je u kontekstu oporavka od posljedica potresa i ova komponenta izrazito važna.     

Mi ćemo 54 posto sredstava ovoga Plana uložiti u gospodarstvo. U jačanje konkurentnosti i zelenu tranziciju gospodarstva uložit ćemo 6 milijardi kuna, od čega 2 milijarde kuna u turizam, 5 milijardi kuna u energetsku tranziciju, jednu milijardu kuna u projekt biorafinerije u Sisku. Osigurat ćemo na ovaj način ispunjenje europskog cilja glede udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji.

Uložit ćemo 5,5 milijardi kuna u razvoj konkurentnog i održivog prometnog sustava. Želimo dekarbonizirati promet i postići europski cilj od najmanje 14 % udjela obnovljivih izvora energije u sektoru prometa. To obuhvaća i najveću investiciju u istraživanje, razvoj i proizvodnju vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture od 1,5 milijardi kuna

Ulaganjima u  vodno gospodarstvo učinit ćemo dostupnom vodu za piće za oko 93% stanovnika te osigurati pročišćavanje otpadnih voda. Osigurat ćemo bolju pokrivenost države širokopojasnom infrastrukturom.

Sveukupno, kroz Plan oporavka 15 milijardi kuna je usmjereno izravno prema poduzetnicima, neizravno, na ovaj ili onaj način, gotovo sva sredstva završit će u privatnom sektoru.

Mi ćemo 10 % sredstava uložiti i u funkcionalno povezivanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 15 % uložit ćemo u područje znanosti i obrazovanja. Povećat ćemo udio djece koji su obuhvaćeni ranim predškolskim odgojem i obrazovanjem, s 81% na 96%. Povećat ćemo za 16% broj diplomanata tercijarnog obrazovanja iz prirodnih znanosti, matematike, računarstva, inženjerstva, proizvodnje, građevinarstva, na 1000 stanovnika u dobi od 20 do 29 godina s trenutnih 18,6 na 21,5.
Uložit ćemo 4 % sredstava, odnosno preko 2 milijarde kuna, u stvaranje uvjeta za otvaranje što većeg broja radnih mjesta, radi povećanja stope zaposlenosti sa 66,7% na 70% do kraja 2024. godine.  Sredstva ćemo uložiti i u olakšan pristup obrazovanju odraslih radi uključivanja 30.000 osoba u sustav vaučera.
Za zdravstvo je predviđeno 5 %, odnosno 2,5 milijarde kuna. Time ćemo povećati, primjerice stopu preživljavanja od raka s 46% na 51% i spasiti oko pet tisuća života.

Nastavit ćemo s funkcionalnom integracijom bolnica, jačanjem dnevnih bolnica te smanjiti broj slučajeva akutnog liječenja za 10%. U obnovu zgrada nakon potresa ići će 12 % sredstava radi veće energetske učinkovitosti višestambenih i javnih zgrada, za smanjenje potrošnje energije za grijanje i toplinskih potreba.

Europski reformski okvir za oporavak i otpornost

Nekoliko riječi o ovom širem reformskom okviru za oporavak i otpornost. Dakle, mehanizam ima jasan reformski okvir i smjernice. Ovaj plan koji je usvojen na razini Europske unije vrijedi za sve države članice i svi se vode određenim kriterijima kako da ga prilagode svojim realnim potrebama razvoja.

Mi smo usmjerili 26 % ukupnih sredstava na ispunjavanje ciljeva digitalne tranzicije, prag je 20 %. Usmjerili smo 44 % sredstava za postizanje ciljeva zelene tranzicije, tako smo znatno više i od onih minimalnih 37%.

Pritom smo kod svake reforme i investicije u potpunosti poštovali načelo “nenanošenja značajne štete”, i to u skladu s borbom protiv klimatskih promjena.

Mi smo također kroz Plan oporavka učinili napor koji će pomoći Hrvatskoj da obnovimo i porušeni Zagreb, i Banovinu i druge županije od potresa.

Važno je gledati komplementarnost ovoga dokumenta i Višegodišnjeg financijskog okvira. Oni su međusobno povezani. I ne mogu se sva ulaganja i sve investicije provesti, niti je realno očekivati da budu provedene kroz instrument oporavka i otpornosti.

Dokument je dostupan na posebnoj stranici, otvoreni smo za sve sugestije

­­­Mi ćemo s Hrvatskim saborom raspraviti i dokumente koji će se odnositi na Višegodišnji financijski okvir. Na tom poslu Vlada, također, predano radi. Tu je još više sredstava, duplo više nego ovih o kojima danas govorimo. Upravo zbog toga Hrvatski sabor će biti u cijelosti upućen i informiran, te će znati koje su to najbitnije odluke i koja su to područja u kojima vidimo mogućnosti ulaganja u budućnosti.

Riječ je o dokumentu koji, premda ga Vlada usvaja, po našem dubokom uvjerenju zavrjeđuje javnu raspravu. Mi smo ovaj dokument najprije predstavili našim socijalnim partnerima, predstavnicima sindikata i predstavnicima poslodavaca. Razgovarali smo s njima o ovom dokumentu, i to prije nego što ga je Vlada usvojila. Dokument je dostupan na posebnoj stranici svima koji o njemu žele nešto kazati ili ga komentirati. Sada je to vrijeme, cijeli travanj je vrijeme u kojemu očekujemo različite inpute.

Dokument nije zatvoren. Bilo bi puno više u smislu poštovanja Hrvatskog sabora lošiji scenarij da smo donijeli dokument koji je u potpunosti gotov i usvojen na Vladi – tada Hrvatski sabor ne bi mogao ništa sugerirati. Mogao bi ex post kazati – sviđa nam se ili nam se ne sviđa. Sada smo u fazi dijaloga, zato se i ova rasprava odvija.

Otvoreni smo za sugestije o ovom dokumentu, to je smisao ove rasprave. Moj je dojam da je kroz niz rasprava na saborskim odborima bilo i konstruktivnih sugestija.

Što mi, u biti, želimo? Želimo da ovaj dokument pomogne Hrvatskoj da nastavi onim putem na kojem smo bili prije krize, prije otprilike 14 mjeseci. Podsjetit ću vas kako je Hrvatska tada izgledala. Čuo sam da neki danas tumače što to znači voljeti Hrvatsku. Mi isto volimo Hrvatsku, pa smo se onda trudili u prvom mandatu – da Hrvatska koju jednako svi volimo, da ne mislim da netko ovdje Hrvatsku voli više  –  bude Hrvatska s manjim porezima i rastom plaća i naknada, Hrvatska s padom nezaposlenosti i rastom zaposlenosti, Hrvatska sa smanjenjem javnog duga i tri uzastopne godine bez deficita. Dapače, suficita. Da bude Hrvatska s većom poslovnom atraktivnošću, investicijskim kreditnim rejtingom i padom kamatnih stopa, rekordnim turističkim sezonama i ubrzanim korištenjem europskih fondova. I nikada većim ulaganjima u modernizaciju niza aspekata naše zemlje.

Upravo zato se veselim da ćemo na kraju našeg drugoga mandata voziti se Pelješkim mostom, gledati kako LNG Terminal donosi Hrvatskoj prihode, gledati rast poljoprivredne proizvodnje, porast kvalitete života, brži Internet diljem Hrvatske i, nadam se, omogućiti demografsku revitalizaciju.

Zato nam treba ovaj plan, a nadam se i široki društveni konsenzus.

Hvala lijepa.”

Tekst: Vlada Republike Hrvatske

Nedavno objavljeno